Hrvatska Inženjerski vodič
Cijene energenata i pravila koja određuju trošak grijanja
Trošak grijanja ovisi o tri veličine: koliko topline kuća treba, kojom učinkovitošću je sustav proizvodi i koliko košta energent. Struja za dizalicu topline plaća se po istim stavkama kao ostala potrošnja kućanstva, uključujući polugodišnji prag od 3.000 kWh: kilovatsati iznad praga skuplji su za 35 %, i to upravo u zimskim mjesecima. Zato kalkulator potrošnju grijanja računa kao razliku računa s grijanjem i bez njega, a ne po prosječnoj cijeni.
Prirodni plin za kućanstva u javnoj usluzi ima reguliranu cijenu uz državnu potporu; prosječna konačna cijena iznosi oko 0,054 €/kWh i razlikuje se po distribucijskim područjima. Peleti nemaju reguliranu cijenu, pa kalkulator koristi tržišnu procjenu od 430 €/t po toni. Električni grijači i klima-uređaji troše istu struju kao dizalica topline, ali s bitno drukčijom učinkovitošću. Ako se plinski priključak potpuno ukine, nestaje i fiksna mjesečna naknada za plin, što povećava uštedu prelaska na dizalicu topline.
Zahtjeve za toplinsku zaštitu novih i obnovljenih zgrada postavlja Tehnički propis o racionalnoj uporabi energije i toplinskoj zaštiti u zgradama, a energetski certifikat iskazuje godišnju potrebnu toplinu po četvornom metru. Razredi u kalkulatoru odgovaraju tipičnim stanjima ovojnice, od neizolirane kuće do kuće gotovo nulte energije.
Poticaji za dizalice topline i financiranje zamjene sustava
Dizalice topline u obiteljskim kućama FZOEU sufinancira putem poziva EnU-6/26 s 50 % prihvatljivih troškova, najviše 6.250 €, pri čemu je PDV prihvatljiv trošak. Status poticaja na dan provjere: privremeno obustavljen. Za razliku od sunčanih elektrana, dizalice topline oporezuju se punom stopom PDV-a od 25 %.
Ugradnja dizalice topline od oko 8.500 € skuplja je od zamjene plinskog kotla, pa je ključni pokazatelj povrat razlike ulaganja nižim godišnjim troškom. Kalkulator zato prikazuje desetogodišnji ukupni trošak svih pet sustava, ugradnju zajedno s radom, što je pošteniji kriterij od same cijene uređaja.
Ako zamjenu financirate kreditom, usporedite ratu s godišnjom uštedom. U kućama razreda D i lošijima obnova ovojnice često daje veći učinak po uloženom euru od same zamjene sustava i omogućuje manju, jeftiniju dizalicu topline.
Pri usporedbi ponuda tražite sezonsku učinkovitost i razred s energetske oznake uređaja, raspon rada pri niskim vanjskim temperaturama i jamstvo na kompresor. Jeftiniji uređaj s nižim sezonskim faktorom u deset godina lako potroši razliku u cijeni na struju, što kalkulator pokazuje u ukupnom trošku.
Temperatura polaza, dimenzioniranje i ugradnja
Najvažniji tehnički podatak je temperatura polaznog voda. Na podnom grijanju s polazom do 35 °C dizalica topline radi s visokim sezonskim faktorom, dok na starim radijatorima koji traže 55 do 60 °C isti uređaj za istu toplinu troši osjetno više struje. Kalkulator koristi sezonske faktore iz stvarnog rada, niže od kataloških vrijednosti SCOP prema normi HRN EN 14825.
Snaga dizalice topline određuje se iz projektnog toplinskog opterećenja zgrade prema HRN EN 12831, a ne samo iz površine. Predimenzioniran uređaj se često uključuje i isključuje, a poddimenzioniran u najhladnijim danima uključuje električni grijač. Za potrošnu toplu vodu (PTV) računa se spremnik od 200 do 300 litara s toplinskim gubicima.
Vanjsku jedinicu postavite tako da buka ne smeta susjedima i da se odvod kondenzata ne smrzava. Rashladni krug smiju otvarati samo osobe s certifikatom za rad s fluoriranim stakleničkim plinovima, a uređaji s prirodnom radnom tvari R290 imaju posebne zahtjeve za udaljenost od otvora. Vanjsku jedinicu uključite u policu osiguranja kuće.
Česta pitanja o grijanju i dizalicama topline
Isplati li se dizalica topline na starim radijatorima?
Često da, ali s manjom uštedom. Na polazu od 55 °C sezonski faktor pada za četvrtinu do trećinu u odnosu na podno grijanje, pa godišnji trošak struje raste. Prije odluke provjerite mogu li postojeći radijatori zagrijati kuću na 45 do 50 °C u hladnom danu, što je u djelomično obnovljenim kućama čest slučaj. Kalkulator prikazuje oba scenarija.
Zašto kalkulator ne koristi kataloški SCOP?
Kataloški SCOP mjeri se u laboratoriju za referentnu europsku klimu. U stvarnim kućama, s odmrzavanjem, gubicima spremnika i promjenjivim polazom, terenska mjerenja pokazuju niže vrijednosti. Kalkulator koristi konzervativne sezonske faktore u radu po klimatskoj zoni i temperaturi polaza, kako ušteda ne bi bila precijenjena.
Koliko struje troši dizalica topline za kuću od 150 m²?
Ovisi o razredu ovojnice i klimatskoj zoni. Kuća razreda C u kontinentalnoj Hrvatskoj treba nekoliko puta više topline od iste kuće razreda A, a dizalica topline tu toplinu proizvodi s tri do četiri puta manje struje. Upišite površinu, razred i ogrjevna tijela, a kalkulator prikazuje potrebnu toplinu, snagu uređaja i godišnji trošak za vaš slučaj.
Je li plin jeftiniji od dizalice topline?
Po kilovatsatu plin je jeftiniji od struje, ali kotao iz jednog kWh plina daje manje od jednog kWh topline, a dizalica topline iz jednog kWh struje tri do četiri. Uz cijenu plina od oko 0,054 €/kWh i niskotemperaturno grijanje dizalica topline u pravilu ima niži trošak rada, a na visokotemperaturnim radijatorima razlika se smanjuje.
Može li sunčana elektrana pokriti dizalicu topline?
Samo djelomično. Elektrana najviše proizvodi ljeti, a dizalica topline najviše troši zimi, pa izravno pokriva uglavnom potrošnu toplu vodu i hlađenje. U novom modelu obračuna bez netiranja zimsko preuzimanje plaća se u cijelosti. Elektrana ipak smanjuje ukupni godišnji račun, a kalkulator sunčane elektrane pokazuje koliko.